Plehan se smjestio na brežuljku desetak kilometara jugoistočno
od Dervente prema Doboju.Iako se nalaze na 315 m nadmorske visine,
crkva i samostan dominiraju tim krajem jer u okolnim župama, osim
kapelica, nije bilo važnijih sakralnih građevina.
Naziv Plehan možemo objasniti glagolima plehati ili pleati što znači
lupati,razbijati kamen.
Zašto baš taj naziv?
Plehan je oduvijek bio poznat po vađenju i obradi kamena za spomenike,
mlinsko kamenje itd. Osim kamena i njegove obrade kojom su mnogi
naši djedovi i očevi prehranjivali svoje obitelji, plehanski kraj
bogat je i livadama, pašnjacima, voćnjacima i šumama.
Ono najljepše što osvoji svakog tko navrati na Plehan svakako je
pogled koji se pruža s tog brežuljka. Vijugavi puteljci, njive i
šume koje se pružaju u nedogled, kućice i imanja razasuta naokolo,
kako to biva, meni se čini, samo u Bosni.
Povijest Plehana seže u daleku prošlost, čak do mlađeg kamenog
doba, o čemu svjedoče pronalasci posuđa i keramike. No, ovdje ćemo
se osvrnuti na osnovne podatke od sredine 19. do kraja 20. st.
Sve do 1878.g. Bosna je, pa tako i Plehan, bila pod vlašću Osmanskog
carstva.Teški su nameti i obveze tištile njeno stanovništvo tako
da su 19.st. obilježile česte bune i ustanci raje.Upravo će nemiri
i nezadovoljstvo s katoličke strane uzrokovati još nemilosrdniji
odnos muslimanskih vlasti prema katoličkom stanovništvu, a posebno
svećenstvu. U tom su se razdoblju franjanjevci u našem kraju počeli
nazivati posebnim nazivom – ujaci.
Zašto ujaci?
Kako su u teškim vremenima franjevci povremeno živjeli u privatnim
kućama djeci je rečeno, ako ih neki stranac pita tko im je onaj
muškarac u kući, da kažu: "Došao ujak." Ujak,ujak i ostao
ujak.
Uz muke i nevolje te česta odgađanja 1869. počela je gradnja nove
crkve na Plehanu, a dovršena je 1870.
Franjevci su osim kulturnog i obrazovnog rada bili poznati i kao
ljekari. O tome svjedoče mnogi sačuvani zapisi o lijekovima,liječenju
i sl.
Nakon austrijske okupacije 1878. počela je gradnja željezničke pruge
Bosanski Brod – Sarajevo. Upravo će ovaj događaj biti presudan za
gospodarski i strateški razvoj plehanskog kraja.
Kako su potrebe puka bile sve veće, stara crkva postala je nedovoljna
te je donesena odluka o izgradnji nove crkve. Gradnja nove crkve
započela je 1898., nacrt je napravio Ivan Holtz, a sagrađena je
u duhu romanike. Crkva je bila u uporabi od 1902., a radovi u unutrašnjosti
trajali su nekoliko godina (oslikavanje zidova do 1909.). Osim gradnje
nove crkve bilo je potrebno proširiti stari samostan ili napraviti
novi. Ujaci ipak odlučiše sagraditi novi samostan pa je gradnja
samostana započela 1931., a blagoslovljen je nedugo nakon toga,
29.studenog 1932.
Uz osnivanje novih župa Plehan je bio središte kulturnog i vjerskog
života sve do ljeta 1992. kada je potpuno uništen samostan i crkva
sv. Marka.
