Plehan se smjestio na brežuljku desetak kilometara jugoistočno od Dervente prema Doboju.Iako se nalaze na 315 m nadmorske visine, crkva i samostan dominiraju tim krajem jer u okolnim župama, osim kapelica, nije bilo važnijih sakralnih građevina.
Naziv Plehan možemo objasniti glagolima plehati ili pleati što znači lupati,razbijati kamen.
Zašto baš taj naziv?
Plehan je oduvijek bio poznat po vađenju i obradi kamena za spomenike, mlinsko kamenje itd. Osim kamena i njegove obrade kojom su mnogi naši djedovi i očevi prehranjivali svoje obitelji, plehanski kraj bogat je i livadama, pašnjacima, voćnjacima i šumama.

Ono najljepše što osvoji svakog tko navrati na Plehan svakako je pogled koji se pruža s tog brežuljka. Vijugavi puteljci, njive i šume koje se pružaju u nedogled, kućice i imanja razasuta naokolo, kako to biva, meni se čini, samo u Bosni.

Povijest Plehana seže u daleku prošlost, čak do mlađeg kamenog doba, o čemu svjedoče pronalasci posuđa i keramike. No, ovdje ćemo se osvrnuti na osnovne podatke od sredine 19. do kraja 20. st.
Sve do 1878.g. Bosna je, pa tako i Plehan, bila pod vlašću Osmanskog carstva.Teški su nameti i obveze tištile njeno stanovništvo tako da su 19.st. obilježile česte bune i ustanci raje.Upravo će nemiri i nezadovoljstvo s katoličke strane uzrokovati još nemilosrdniji odnos muslimanskih vlasti prema katoličkom stanovništvu, a posebno svećenstvu. U tom su se razdoblju franjanjevci u našem kraju počeli nazivati posebnim nazivom – ujaci.
Zašto ujaci?
Kako su u teškim vremenima franjevci povremeno živjeli u privatnim kućama djeci je rečeno, ako ih neki stranac pita tko im je onaj muškarac u kući, da kažu: "Došao ujak." Ujak,ujak i ostao ujak.
Uz muke i nevolje te česta odgađanja 1869. počela je gradnja nove crkve na Plehanu, a dovršena je 1870.
Franjevci su osim kulturnog i obrazovnog rada bili poznati i kao ljekari. O tome svjedoče mnogi sačuvani zapisi o lijekovima,liječenju i sl.
Nakon austrijske okupacije 1878. počela je gradnja željezničke pruge Bosanski Brod – Sarajevo. Upravo će ovaj događaj biti presudan za gospodarski i strateški razvoj plehanskog kraja.
Kako su potrebe puka bile sve veće, stara crkva postala je nedovoljna te je donesena odluka o izgradnji nove crkve. Gradnja nove crkve započela je 1898., nacrt je napravio Ivan Holtz, a sagrađena je u duhu romanike. Crkva je bila u uporabi od 1902., a radovi u unutrašnjosti trajali su nekoliko godina (oslikavanje zidova do 1909.). Osim gradnje nove crkve bilo je potrebno proširiti stari samostan ili napraviti novi. Ujaci ipak odlučiše sagraditi novi samostan pa je gradnja samostana započela 1931., a blagoslovljen je nedugo nakon toga, 29.studenog 1932.
Uz osnivanje novih župa Plehan je bio središte kulturnog i vjerskog života sve do ljeta 1992. kada je potpuno uništen samostan i crkva sv. Marka.